O mindfulnessu

Autor teksta: Dr David McMurtry

Što je mindfulness?

U hrvatskom jeziku pojam mindfulness prevodi se kao pomnost, usredotočena svjesnost, svjesna pažnja, sveprisutnost i puna svjesnost.

Mindfulness je biti svjestan onoga što se događa sada, u sadašnjosti, bez ometanja i preferenci (sklonosti). Biti svjestan (imati svijest o sadašnjem trenutku) je urođena, prirodna tendencija i sposobnost koju svi imaju. Mindfulness je također praksa, nešto što radimo. Svi smo nekad rastreseni, ometeni i gubimo fokus. Mindfulness nam omogućuje da zadržimo svoju svjesnost i pažnju u sadašnjosti, a da nas ne ometaju ponavljajući obrasci mišljenja (ruminacija) i emocija. Mindfulness meditaciju prakticiraju djeca, mladi i odrasli.

Svjetovni mindfulness

Mindfulness, kako ga podučavamo u Mindfulness Hrvatska, sekularna je, a ne religijska praksa. Ne uključuje i ne zahtijeva predanost nekoj određenoj religiji, uvjerenjima, ideologijama, načinu života ili organizaciji. Međutim, teorija i prakse svjesnosti oslanjaju se na znanja iz religije (i druge tradicije mudrosti), kao i na znanost, osobito biologiju, psihologiju i neuroznanost. Globalno, praksa svjesnosti čini pozitivnu razliku u zajednicama i društvu, na primjer: u poslu, obrazovanju te zdravstvenoj i socijalnoj skrbi. Naš pristup naglašava važnost svjesnosti i razvoja blagosti, ljubaznosti te suosjećanja prema sebi i prema drugima.

Dobrobiti prakticiranja mindfulnessa:

1) Poboljšanje zdravlja i opće dobrobiti

Brojna istraživanja ukazuju na mnoge zdravstvene prednosti redovitog vježbanja mindfulnessa i meditacije. Ove dobrobiti obuhvaćaju fizičko, ali i mentalno zdravlje i dobrobit.

 

2) Veća učinkovitost i djelotvornost

Razvijanje svijesti o sadašnjem trenutku kroz praksu mindfulnessa može rezultirati manjom rastresenošću i sposobnošću da se više usredotočimo na svoje namjere. To nam može omogućiti da postignemo svoje ciljeve s većom učinkovitošću i djelotvornošću.

3) Poznavanje sebe

Praksa mindfulnessa može dovesti do uvida i razumijevanja, ne samo ljudskog uma općenito, već posebno našeg vlastitog, jedinstvenog uma. Počinjemo jasnije vidjeti svoje obrasce razmišljanja i uobičajene reakcije na nastale misli i emocije. Potpunije razumijemo kako ti obrasci utječu na naše odnose, naše stavove i naše ponašanje. Vježbanjem pažnje pozitivne promjene postaju moguće.

Mnoga značenja mindfulnessa
Mindfulness je:
  • stanje uma: svjesnost, pažnja i namjera
  • osobina ili osobna karakteristika - jedan aspekt onoga što jesmo
  • važan doprinos zdravlju i dobrobiti
  • njegovanje blagosti, dobrote, uvažavanja i suosjećanja prema sebi i prema drugima
  • postajanje potpunije svjesnijim svega što jesmo kao utjelovljena bića: razvijanje naše svjesnosti i uvažavanje našeg utjelovljenja
  • nešto što se uči - trening uma kako biste ostali u sadašnjosti bez ometanja
  • praksa: formalna ili neformalna meditacija, svjesni pokret ili jednostavno opuštanje i predah
  • psiho-duhovna edukacija, oslanjajući se i na drevnu mudrost i na znanost
  • način bivanja u svijetu: etika i sustav vrijednosti
  • svjetovni pokret: društveni i kulturni fenomen
  • aktivator inovacija i promjena…. u prioritetima, u načinu života, u odnosima, u zajednicama i društvima, u obrazovanju, u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi te u poduzećima i organizacijama
  • "krovni pojam" koji obuhvaća sva ova značenja (i više!)

Kako početi vježbati mindfulness?

1) Pronađite mjesto u zatvorenom ili na otvorenom gdje je ugodno i gdje vjerojatno nećete biti ometani

 

2) Podesite sjedeći položaj tako da bude istovremeno udoban i omogućava budnost

 

3) Sjedite otvorenih ili zatvorenih očiju. Ako su otvorene, mekim pogledom usmjerenim prema dolje

 

4) Sada se opustite i otpustite svaku napetost ili stres koji možda držite u umu i tijelu. Pronađite osjećaj lakoće i sjedite nekoliko minuta dopuštajući da se pojavi osjećaj ugode i dobrobiti

 

5) Ne pokušavajući zaustaviti misli, pokušajte se ne baviti njima. Dopustite mislima da se pojave u vašem umu, promatrajte ih ili primijetite te vidite kako odlaze. Također budite svjesni osjećaja i emocija dok se pojavljuju, i opet, pokušajte se ne baviti njima – ne razmišljajte o njima, samo ih promatrajte ili primjećujte dok dolaze i odlaze

 

6) Ako ste ometeni i počnete razmišljati (što će se neizbježno dogoditi, jer je to naš um navikao raditi), kada ste to primijetili i ponovno osvijestili, uz stav blagosti i prihvaćanja vratite se promatranju i primjećivanju svega što se događa unutar i oko vas, pokušavajući se ne uključivati u razmišljanje

 

7) Kad osjetite da ste dovoljno dugo radili ovu vježbu, protegnite se, nekoliko puta dublje udahnite i vratite se aktivnosti

 

8) Ponavljajte koliko god želite