Tjedan svjesnosti o mentalnom zdravlju
15.-21. svibnja 2023.
Tekst: dr. sc. Andreja Bartolac
Novija istraživanja intervencija temeljenih na mindfulnessu kao podrške u prevenciji i ublažavanju anksioznosti
Ovogodišnja tema europskog Tjedna svjesnosti o mentalnom zdravlju je anksioznost i kako njome lakše upravljati u svrhu prevencije ili ublažavanja narušenog mentalnog zdravlja.
Anksioznost ili tjeskoba je neurološka reakcija koja se razvila kao posljedica evolucijskog razvoja mozga koji je, osim neposredne reakcije na trenutnu opasnost ili ugrozu, počeo zamišljati i pripremati se za potencijalnu opasnost, koja se (još) nije dogodila. To je napredna i korisna funkcija našeg mozga koja nas u situacijama koje doživljavamo ugrožavajućim, pod pritiskom ili stresogenim potiče da ostanemo budni, čini nas svjesnijima rizika i motivira nas da rješavamo probleme. Rema definiciji, anksioznost obuhvaća emocionalne, kognitivne i bihevioralne odgovore u očekivanju neizvjesne prijetnje (Grupe & Nitschke, 2013). Međutim, ukoliko tjeskoba postane intenzivna, dugotrajna, nerazmjerna trenutnoj situaciji ili ju je teško kontrolirati te u konačnici ako značajno snižava kvalitetu života, može biti znak poteškoća s mentalnim zdravljem.
Smatra se da je osjećaj neizvjesnosti ključan za iskustvo tjeskobe (Papenfuss i sur., 2021), pri čemu svi imamo iskustvo recentnih neizvjesnih i ugrožavajućih događaja nad kojima imamo slabu ili nikakvu kontrolu. Pandemije bolesti, ratna zbivanja, prirodne katastrofe, zabrinutost zbog klimatskih promjena, stalan rast razlika između siromašnih i bogatih, samo su neki od primjera. Međutim i svakodnevni događaji i iskustva (kao što je polaganje ispita, početak novog posla ili gubitak posla, odnosi s drugim ljudima ili financijske teškoće) mogu povišenu razinu anksioznosti učiniti kroničnom, ne dopuštajući organizmu predah i obnavljanje resursa. DSM-V (APA, 2013) navodi sljedeće simptome anksioznosti: nemir, razdražljivost, lako umaranje, poteškoće s koncentracijom ili osjećaj da im je um prazan, mišićna napetost i poremećaji spavanja. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da 264 milijuna osoba u Svijetu pati od kliničke anksioznosti (pri čemu su žene dvostruko više zahvaćene od muškaraca), s porastom globalne prevalencije anksioznosti za čak 25,6% tijekom COVID-19 pandemije (Santomauro i sur., 2021; WHO, 2022).
Uvidom u sve brojnija znanstvena istraživanja, intervencije temeljene na mindfulnessu (Mindfulness Based Interventions, MBI) pokazuju obećavajuće rezultate u pristupu anksioznosti kao jedan od učinkovitih pristupa u prevenciji i tretmanu anksioznosti.
Sustavni pregled i metaanaliza različitih MBI tehnika, kao što su Smanjenje stresa temeljeno na mindfulnessu (Mindfulness-based Stress Reduction, MBSR), Kognitivna terapija temeljena na mindfulnessu (Mindfulness-Based Cognitive Therapy, MBCT) i Terapija prihvaćanjem i posvećenošću (Acceptance Commitment Therapy, ACT), uključila je 23 istraživačka rada, uključujući 1815 odraslih osoba s različitim DSM-5 anksioznim poremećajima (Haller i sur., 2021). Dokazi ove analize upućuju na klinički relevantne kratkoročne anksiolitičke učinke intervencija temeljenih na prihvaćanju i s nešto manjim opsegom učinka intervencija temeljenih na mindfulnessu, kada se dodaju uobičajenom tretmanu.
Noviji randomizirani eksperiment koji su proveli Strohmaier, Jones i Cane (2021) sa 71 sudionikom, zdravim, odraslim osobama s ograničenim prethodnim iskustvom svjesnosti, bili su randomizirani u grupe u kojima su tijekom 2 tjedna prakticirali mindfulness dulje (20 minuta) ili kraće vrijeme (5 minuta) te kontrolnu grupu koja je samo slušala audioknjigu. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je mindfulness praksa u obje grupe značajno poboljšala svjesnu prisutnost (mindfulness) te smanjila anksioznost. Neočekivano za autore, kraće vježbanje imalo je značajno veći učinak na osobinu svjesne prisutnosti nego dulje vježbanje. Autori pritom zaključuju da čak i relativno mala količina mindfulness prakse može biti korisna, a kraće prakse mogu u početku biti korisnije za praktičare početnike.
Istraživače je zanimalo mogu li MBI intervencije pomoći adolescentima i mladima, s obzirom da se prevalencija anksioznosti značajno povećala baš u toj dobi. Istraživanje Ajduković i Kožljan (2022) ukazuje na porast ozbiljnih i vrlo ozbiljnih simptoma anksioznosti učenika srednje škole, uspoređujući podatke iz 2016. godine (13,4 % učenika) i 2021. godine (čak 33,0 % učenika).
Sustavnim pregledom i metaanalizom učinkovitosti mindfulness tehnike MBSR na simptome adolescenata s anksioznošću, autori Zhou i suradnici (2020) odabrali su četrnaest istraživanja koja su uključivala ukupno 1489 sudionika u usporedbi s kontrolnim uvjetima. Meta-analiza je pokazala da je MBSR značajno smanjio simptome anksioznosti u usporedbi s kontrolnim uvjetima nakon tretmana. Dodatno, autori zaključuju da na učinak MBSR-a na simptome anksioznosti kod mladih ljudi može utjecati različito trajanje intervencije, posebno značajno u dugoročnoj intervenciji (dulje od 8 tjedana). Slično su zaključili i Bamber i Morpeth (2019) nakon njihove metaanalize 25 istraživanja s 1492 studenata s anksioznošću.
Zaključno se može potvrditi da podaci o prevalenciji teškoća mentalnog zdravlja ukazuju na situaciju koja je nadmašila zabrinjavajuću te da su sve intervencije koje mogu pomoći u prevenciji i ublažavanju simptoma te razvoju psihološke otpornosti dobrodošle. Iako autori metaanaliza upozoravaju da je potrebno više istraživanja s rigoroznijom metodologijom, možemo zaključiti da dosadašnja baza dokaza ukazuje kako u opsegu postojećih intervencija, MBI metode svakako imaju svoje mjesto.
Reference:
American Psychiatric Association. (2013). Anxiety disorders. In Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425596.dsm05
Bamber, M. D., & Morpeth, E. (2019). Effects of mindfulness meditation on college student anxiety: A meta-analysis. Mindfulness, 10(2), 203-214.
Grupe, D. W., & Nitschke, J. B. (2013). Uncertainty and anticipation in anxiety: an integrated neurobiological and psychological perspective. Nature Reviews Neuroscience, 14(7), 488-501.
Haller, H., Breilmann, P., Schröter, M., Dobos, G., & Cramer, H. (2021). A systematic review and meta-analysis of acceptance-and mindfulness-based interventions for DSM-5 anxiety disorders. Scientific reports, 11(1), 20385.
Santomauro, D. F., Herrera, A. M. M., Shadid, J., Zheng, P., Ashbaugh, C., Pigott, D. M., … & Ferrari, A. J. (2021). Global prevalence and burden of depressive and anxiety disorders in 204 countries and territories in 2020 due to the COVID-19 pandemic. The Lancet, 398(10312), 1700-1712.
Strohmaier, S., Jones, F. W., & Cane, J. E. (2021). Effects of length of mindfulness practice on mindfulness, depression, anxiety, and stress: A randomized controlled experiment. Mindfulness, 12, 198-214.
WHO (2022). COVID-19 pandemic triggers 25% increase in prevalence of anxiety and depression worldwide. Preuzeto svibanj, 2023: https://www.who.int/news/item/02-03-2022-covid-19-pandemic-triggers-25-increase-in-prevalence-of-anxiety-and-depression-worldwideZhou, X., Guo, J., Lu, G., Chen, C., Xie, Z., Liu, J., & Zhang, C. (2020). Effects of mindfulness-based stress reduction on anxiety symptoms in young people: A systematic review and meta-analysis. Psychiatry Research, 289, 113002.