Svjetski dan mentalnog zdravlja

10. listopada 2022.

Tekst: dr. sc. Andreja Bartolac

Mindfulness i mentalno zdravlje: znanstveni dokazi

Od 1966. do 2021. objavljeno je preko 16,5 tisuća istraživačkih članaka o mindfulnessu (Baminiwatta & Solangaarachchi, 2021). Kako navode ovi istraživači, rast publikacija je eksponencijalan, a većina radova objavljena je u području psihologije (47%) i psihijatrije (20,8%). Od tolike količine radova, kako znati koja su istraživanja vjerodostojna kad govorimo o učinkovitosti mindfulnessa, a posebno povezanosti intervencija temeljenih na mindfulnessu (mindfulness based interventions, MBI) i mentalnog zdravlja? 

Istraživačka metodologija prepoznaje različite oblike istraživačkih nacrta, no kad govorimo o rezultatima koji se koriste u praksama temeljenim na dokazima, najčešće se pouzdajemo u randomizirana kontrolirana istraživanja (randomized controlled trials, RCT). Riječ je o kvantitativnim istraživanjima pomoću kojih se uspoređuje učinak dvaju ili više postupaka na sudionike koji su nasumično podijeljeni u više istraživačkih grupa, a navedena metodologija predstavlja najviši pojedinačni stupanj dokaza u znanosti čije se smjernice koriste za sustavne intervencije temeljene na najboljim dostupnim podacima (Štimac i sur., 2017). Radove koji statistički analiziraju više znanstvenih istraživanja koja se bave istim istraživačkim pitanjem nazivamo metaanalize i one se smatraju najpouzdanijim izvorom dokaza u literaturi temeljnoj na dokazima. 

U nastavku se nalaze rezultati pet recentnijih sustavnih pregleda literature i metaanalize koje se bave povezanošću mindfulnessa i mentalnog zdravlja različitih skupina ljudi. 

1. Najnovija metaanaliza RCT istraživanja (Galante i sur. 2021) imala je za cilj provjeriti učinkovitost intervencija temeljenih na mindfulnessu (MBI), a  koje se nude u zajednici (nekliničkim uvjetima). Bilo je uključeno ukupno 11 605 sudionika u 136 istraživanja (29 zemalja). Rezultati su pokazali da, u usporedbi sa situacijom bez ikakve intervencije, mindfulness smanjuje tjeskobu, depresiju i stres te povećava subjektivnu dobrobit. MBI koji daju najjasnije rezultate su oni usmjereni na ljude koji doživljavaju najizraženiji stres ili se trenutno nalaze u stresnim situacijama.
2. Druga metaanaliza se bavila učinkovitošću online MBI, a koje su se pružale skupinama s klinički izraženim teškoćama mentalnog zdravlja (Sevilla-Llewellyn-Jones i sur., 2018). Rezultati ovog istraživanja pokazali su da su i online mindfulness intervencije bile učinkovite u smanjenju depresije u ukupnom kliničkom uzorku i u podskupini s anksioznim poremećajem, ali ne i u podskupini s depresivnim poremećajem. Kvaliteta života i funkcioniranje u svakodnevnom životu  u ukupnom uzorku i u podskupini s anksioznim poremećajem bile su bolje. Kao i u gore navedenom istraživanju rezultate treba tumačiti s oprezom s obzirom na visoku heterogenost vrsta mindfulness intervencija i mali broj uključenih istraživanja (12).
3. U sljedećoj metaanalizi htjeli su se ispitati učinci različitih MBI na simptome mentalnog zdravlja i kvalitetu života u kliničkim i nekliničkim uzorcima djece i adolescenata korištenjem podataka samo iz RCT istraživanja (Kallapiran i sur., 2015). Jedanaest istraživanja uključenih u analizu pokazalo je značajno smanjenje stresa temeljeno na MBI (posebno programi kognitivno utemeljenog smanjenja stresa) u odnosu na kontrolnu (nekliničku) skupinu. Drugi MBI također su bili učinkoviti u olakšavanju simptoma anksioznosti i stresa, ali ne i depresije u nekliničkim populacijama u usporedbi s neaktivnom kontrolnom skupinom.
4. Zatim, sustavno su analizirani učinci MBI na mentalno zdravlje zaposlenika, uključujući istraživanja u kojima su sudionici većinom zaposleni u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te obrazovanju (Janssen i sur., 2018). Svrha ove analize 23 članka je bila dobiti bolji uvid u učinke intervencija smanjenja stresa temeljenih na mindfulenssu (MBSR) na mentalno zdravlje ove skupine. Najistaknutiji rezultat je bilo smanjenje razine emocionalne iscrpljenosti (dimenzija sagorijevanja), stresa, depresije, anksioznosti i profesionalnog stresa. Uočena su poboljšanja u pogledu pažnje, osobnih postignuća (dimenzija izgaranja), (profesionalnog) suosjećanja prema sebi, kvalitete sna i opuštanja.
5. U posljednjoj metaanalizi istraživala se učinkovitost MBI na mentalno zdravlje djece i mladih u školama (Carsley i sur, 2018).  Izvan Hrvatske, MBI su sve više uključene osnovne i srednje škole kako bi se podržalo mentalno zdravlje i dobrobit učenika. U ovu meta-analizu uključeno je ukupno 24 istraživanja (n = 3977). Rezultati su pokazali da su se MBI intrevencije pokazale korisnima, s malim do umjerenim značajnim učincima prije i nakon intervencije u usporedbi s kontrolnim skupinama. Međutim, intervencije koje su provedene tijekom kasne adolescencije (15-18 godina) i koje su se sastojale od kombinacija različitih aktivnosti mindfulnessa imale su najveće učinke na ishode mentalnog zdravlja i dobrobiti. 

Iako navedena istraživanja ukazuju na pozitivnu povezanost mindfulnessa i mentalnog zdravlja, autori upozoravaju da treba imati na umu da se u navedenim RCT istraživanjima intervencije temeljene na mindfulnessu nisu pokazale niti bolje niti lošije u odnosu na druge intervencije koje promoviraju mentalno zdravlje, kao i da je posebno važno provoditi istraživanja visoke kvalitete kako bismo otkrili koje vrste zajednica imaju koristi od različitih vrsta dostupnih tečajeva mindfulnessa te koje dobne skupine. U većini istraživanja spominju se općenito MBI, a poznato je da postoje različiti tečajevi i pristupi koji su više ili manje standardizirani, odnosno koje provode manje ili više formalno educirani treneri mindfulnessa. Potrebno je jasnije naznačiti koji pristupi su korišteni u istraživanju kako bi se rezultati mogli jasnije razumjeti, usporediti, odnosno primijeniti u praksi.  

Reference:

Baminiwatta, A., & Solangaarachchi, I. (2021). Trends and Developments in Mindfulness Research over 55 Years: A Bibliometric Analysis of Publications Indexed in Web of Science. Mindfulness, 12(9), 2099–2116. https://doi.org/10.1007/s12671-021-01681-x

Carsley, D., Khoury, B., & Heath, N. L. (2018). Effectiveness of mindfulness interventions for mental health in schools: A comprehensive meta-analysis. Mindfulness, 9(3), 693-707.

Galante, J., Friedrich, C., Dawson, A. F., Modrego-Alarcón, M., Gebbing, P., Delgado-Suárez, I., … & Jones, P. B. (2021). Mindfulness-based programmes for mental health promotion in adults in nonclinical settings: a systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials. PLoS medicine, 18(1), e1003481.

Janssen, M., Heerkens, Y., Kuijer, W., Van Der Heijden, B., & Engels, J. (2018). Effects of Mindfulness-Based Stress Reduction on employees’ mental health: A systematic review. PloS one, 13(1), e0191332.

Kallapiran, K., Koo, S., Kirubakaran, R., & Hancock, K. (2015). Effectiveness of mindfulness in improving mental health symptoms of children and adolescents: a meta‐analysis. Child and Adolescent Mental Health, 20(4), 182-194.

Sevilla-Llewellyn-Jones, J., Santesteban-Echarri, O., Pryor, I., McGorry, P., & Alvarez-Jimenez, M. (2018). Web-based mindfulness interventions for mental health treatment: systematic review and meta-analysis. JMIR mental health, 5(3), e10278.

Štimac, D., Lacković, A. i Poropat, G. (2017). Važnost provođenja randomiziranih kliničkih istraživanja. Medicina Fluminensis, 53 (4), 448-453. https://doi.org/10.21860/medflum2017_187364